(o..., Jasenovcu, Bleiburgu, Vukovaru, Srebrenici...)
VIKTIMIZACIJA je na prostorima bivše Jugoslavije trend koji je
sveprisutan kod svih naroda, a posebno je izražena u Bosni unutar sve tri
etno-konfesionalne zajednice.
 |
| Daniele Giglioli |
O viktimizaciji vrlo zanimljivo piše talijanski esejist Daniele
Giglioli.
Posebno je zanimljiv njegov tekst pod naslovom Crittica della
vittima. Un espirimento con l'etica (Pokuda žrtve. Etički pristup).[1]
Donosimo nekoliko kratkih ali veoma jezgrovitih kazivanja iz
navedenog teksta s ciljem da pokušamo porazmisliti o posljedicama, prije svega
zlopamćenja i s namjerom da jednom za svagda prestanemo biti žrtve bilo koga
ili bilo čega što je izvan nas samih.
„Žrtva je junak našeg vremena. Žrtva stvara prestiž, izaziva
pozornost, obećaje i unapređuje priznanje, snažno proizvodi identitet,
samopoštovanje i opravdansot vlastitih zahtjeva. Žrtva čini imunim protiv svake
kritke, osigurava uzvišenu nevinost od bilo kakve razumne sumnje. [...] Kao
žrtva, mi nismo ono što činimo, nego smo ono što smo pretrpjeli, što smo
izgubili, što nam je oduzeto.“ „Žrtva nije nikome odgovorna, ne mora nikome
polagati račune niti se opravdavati, - što je poželjan san svake moći. [...]
Žrtva nije slučajno ratna tema, gdje se treba razjasniti tko je podnio veće
žrtve, tko je prvi postao žrtva i tko je trajna žrtva.“
„Napuhivanje statusa žrtve jača položaj moćnih i slabi položaj
potčinjenih; oslabljuje sposobnost za zdravo djelovanje i pretjeruje s
pretrpljenom patnjom. Podgrijava kult mržnje i osvete te uzdiže kult
izmišljotina. Potiče razvoj rigidnih i vrlo često fiktivnih identiteta. Lancima
veže uz prošlost i na taj način opterećuje budućnost. Obeshrabruje nas na
odvažne promjene. Privatizira povijest, a slobodu miješa s neodgovornošću.“[2]
[1] Njemački prevod je još
znakovitiji: Die Opferfalle. Wie die Vergangenheit die Zukunft fesselt, tj.
Zamka žrtve. Kako prošlost sputava budućnost.
[2] Preuzeto iz: Srećko M.
Džaja, Bosansko-hercegovačke povijesne paradigme, nacionalni narativi i pitanje
pomirbe, u: BOSNA FRANCISCANA, god. XXV, br. 46, Sarajevo, 2017., str. 69.
